Uporaba izgrađenog okruženja, građevina, skulptura i lokacija u radu s osobama s demencijom
Osobe s demencijom imaju poseban odnos s izgrađenim okruženjem u kojem se nalaze. Iako se njihova percepcija vremena i prostora promijenila, oni i dalje žive u svijetu u kojem su odnosi, predmeti i situacije važni. Osobe s demencijom možda ne mogu govoriti o značenju koje ima okruženje, ali osjećaj smisla i važnosti i dalje je pristuan u njihovim životima.
Mogućnost da nastave uživati u umjetnosti i umjetničkim aktivnostima povećava kvalitetu života osoba s demencijom i omogućuje ravnopravno sudjelovanje i njegovatelja i osoba s demencijom.
Zašto je to korisno?
Demencija mijenja život. Gubitak pamćenja dovodi do poteškoća u komunikaciji i korištenju jezika te promjena u ponašanju i može negativno utjecati na temeljni osjećaj samosvijesti. Ova bolest mijenja odnose s ljudima, mjestima i stvarima i potencijalno može dovesti do izoliranosti osoba s demencijom i njihovih njegovatelja. Osobe s demencijom često prestanu sudjelovati u aktivnostima u kojima su nekada prije uživale. U to spadaju istraživanje, otkrivanje i povezivanje s kulturnom baštinom koji igraju veliku ulogu u tome kako ljudi doživljavaju mjesta u kojima žive, kako se osjećaju te koliko kvalitetan život vode.
Kulturna baština pogodna za osobe s demencijom ne uključuje samo „ljubazan pristup“, to je ujedno i dobra etička, financijska i pravna poslovna praksa. Ona uključuje i prilagođavanje pristupačnosti, inkluzivnost i pružanje osjećaja relevantnosti našim postojećim i potencijalnim posjetiteljima.
Aktivnosti:
1. Uporaba izgrađenog okruženja u radu s osobama s demencijom – Posjet kulturnoj baštini ili kulturnim znamenitostima (ili ostalim javnim mjestima)

Što se time postiže?
Poimanje svijeta osoba s demencijom obično se zanemaruje u projektiranju izgrađenog okruženja, parkova i javnih prostora. Projektiranje vanjskog prostora treba obuhvatiti i prisutnost života s demencijom. To uključuje promatranje svijeta sa stajališta osoba koje žive s demencijom, odnosno pogled iznutra prema van.
Društvene prednosti prilagođavanja izgrađenog okruženja osobama s demencijom su sljedeće:
-
- Pomoć osobama s demencijom da vode dobar život
- Pomoć osobama s demencijom da ostanu samostalne
- Poboljšanje pristupačnosti za cijelu zajednicu
- Smanjenje društvene izoliranosti.
U usporedbi s ostalim atrakcijama za posjetitelje, osobe s demencijom doživljavaju kulturnu baštinu kao „sigurne“ i poznate prostore. Ključni doživljaji koje žele iskusiti prilikom posjeta su:
-
- dan ispunjen aktivnostima: povijesne građevine, zbirke, parkovi ili vrtovi
- opušteno i prostrano okruženje
- odgovarajuća skrb u sigurnom okruženju kafića sa jasno naznačenim i čuvanim izlazima i dobrim pristupom sanitarnom čvoru
- mjesta koja potiču sjećanja na prošlost.
AKTIVNOST
Preuzmite PDF:
Posjet kulturnoj baštini ili kulturnim znamenitostima (ili drugim javnim mjestima).pdf
Proučite kulturnu baštinu, stare tvornice, muzeje žive povijesti i stara radna mjesta te organizirajte posjet uz pratnju vodiča za osobe s demencijom. Možete razmisliti i o posjetu muzeju na otvorenom.
Što će nam biti potrebno?
- Pročitajte priloženi dokument o Multisenzornom muzeju.
- Praktična razmatranja: Ako osobe imaju problema s kretanjem, ključno je unaprijed razmotriti kako im omogućiti pristup. Ako je planirano mjesto u blizini, uvijek možete otići u izvidnicu kako biste provjerili je li prikladno za vaš posjet i zadovoljava li potrebe osoba s demencijom. Postoje neke općenite stvari na koje biste trebali pripaziti prilikom odabira muzeja – npr. parkiralište za osobe s invaliditetom, prikladni javni toaleti, pristup invalidskim kolicima i da ima mnogo mirnih mjesta za odmor ili jelo.
Teme za razmišljanje
- Kako se osobe s demencijom ponašaju u prenapučenim, glasnim ili zbunjujućim situacijama? Kada ste negdje vani sa starijom osobom, osjeća li se ona ugodno u javnosti? Ako njihovo ponašanje u mjestima poput kafića, galerija ili muzeja može postati teško za kontrolirati ili ići u ekstreme, onda morate razmisliti o tome kako ćete upravljati situacijom u tom trenutku. Pomislite na njihovu uobičajenu reakciju na prenapučena, glasna ili užurbana mjesta.
- Čini li ih boravak u javnosti uznemirenim, ljutim, pretjerano umornim, tjeskobnim ili uplašenim? Ili se uzrujaju kad dođe do iznenadne promjene plana?
- Udobnost – osobe s demencijom mogu se osjećati bespomoćno, što im uzrokuje tjeskobu i nesigurnost. Treba im okolina u kojoj se osjećaju ugodno i ohrabreno.
- Privrženost – osobe s demencijom trebaju osjećati pripadnost.
- Uključenost – osobama s demencijom teško je uključiti se u situacije u kojima ostali nemaju isti oblik invaliditeta. Individualizirana skrb i mjesta koja ih okružuju pomažu tim osobama da se osjećaju kao dio grupe.
- Identitet – osoba s demencijom je jedinstvena. Njihove životne priče trebale bi biti prisutne u svim interakcijama za vrijeme pružanja skrbi.
- Uvijek se isplati istražiti područje prije posjeta, pronaći najkraći put i provjeriti uključuje li odabrana lokacija:
- odgovarajuće parkiralište i razervirana parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom.
- pristupačan toalet za osobe s invaliditetom
- pristupačne staze (to ne znači da su uvijek prilagođene za invalidska kolica)
- prikladne kafiće i restorane
- mirna mjesta za odmor i jelo.
Izvori
We are dementia friendly | Museum of London
Designing Museum Programmes for People with Dementia - MuseumNext
2. Organiziranje izleta za osobu s demencijom koji uključuje boravak na otvorenom

Što se time postiže?
Pomažemo osobama s demencijom – pripadnost zajednici i nastavak obavljanja svakodnevnih obaveza važni su čimbenici koji pomažu osobama da žive dobro s demencijom. Prilagodbom umjetničkih prostora osobama s demencijom omogućujemo im da nastave raditi stvari koje žele.
Pomažemo osobama s demencijom da budu samostalne – osobe s demencijom žele ostati samostalne i živjeti u svom domu što je duže moguće. Dobivanje podrške od mjesta koja posjećuju igra veliku ulogu u tome.
Poboljšavamo pristupačnost za cijelu zajednicu – prilagođavanjem situacija posjetiteljima s demencijom znači da će i drugi imati koristi, uključujući starije osobe. Svi će cijeniti promjene poput jasnih oznaka ili osiguravanja mirnog prostora.
Smanjujemo društvenu izoliranost – šira zajednica često izolira osobe s demencijom zbog nedostatka razumijevanja i stigme. Za neke posjetitelje posjet umjetničkim mjestima važan je način za smanjenje osjećaja usamljenosti.
AKTIVNOST
Preuzmite PDF:
Organiziranje izleta za osobu s demencijom.pdf
Organizirajte izlet za osobu koji uključuje korištenje javnog prijevoza i odlazak na poznata lokalna mjesta – trgovinu, park, nogometno igralište – jednostavan izlet na mjesta koja mogu potaknuti sjećanja.
Što će nam biti potrebno?
Dobra priprema ključna je za svako organiziranje posjeta. Ovo su ključne karakteristike okruženja pogodnog za osobe s demencijom:
- Poznavanje prostora – funkcije mjesta i zgrada jasno su istaknute, a promjene su male i postupne;
- Čitljivost – hijerarhija tipova ulica, koje su kratke i prilično uske. Jasne oznake;
- Prepoznatljivost – uključujući razne znamenitosti i razne praktične značajke, npr. drveće i ulični namještaj;
- Pristupačnost – pristup sadržajima kao što su trgovine, ambulante, pošte i banke do kojih se lako i sigurno može doći pješice za 5-10 minuta. Vidljivi i jednostavni ulazi koji su u skladu s propisima o pristupu osobama s invaliditetom;
- Udobnost – otvoreni prostor koji ima dobru organizaciju javnih toaleta, mjesta za sjedenje, zaklona i dobre rasvjete. Pozadinska i prometna buka svedene su na minimum pomoću biljaka i ograda. Ulična buka također je svedena na minimum;
- Sigurnost – široke, ravne i protuklizne pješačke podloge, izbjegavajte stvaranje tamnih sjena ili jarkog svjetla.
- Osobu s demencijom morate unaprijed pripremiti na posjet. Osobe s demencijom nerijetko loše prihvaćaju nagle promjene okruženja, napuštanje poznatog prostora i mjesta gdje se osjećaju sigurno, osobito u uznapredovanim stadijima demencije. Podsjetite ih nekoliko dana prije samog posjeta da želite otići u posjet i zatražite njihov pristanak.
Teme za razmišljanje
- Boravak u prirodi ima neposredne koristi za osobe s demencijom i vjerujemo da je ključan dio „dobrog života“. Vanjski prostor izvorno je multisenzorno okruženje i ne treba nas učiti kako se povezati s njim. Besplatan je i na našem pragu cijeli život, bez obzira na to gdje živimo.
- Samo pet minuta u prirodi – često se to naziva i „doza prirode“ (Barton i Pretty, 2010) – može za širok raspon ljudi imati mnogo koristi, uključujući poboljšano samopoštovanje i bolje raspoloženje.
- Tjelovježba u prirodi može omogućiti osobama s demencijom da se osjećaju dobro i dožive „prigušivanje“ ili odsutnost simptoma povezanih s demencijom. Zapravo, jednostavan čin hodanja važan je za sve nas da se osjećamo dobro, zaboravimo na svoje bolesti ili probleme i ostanemo aktivni.
- Redoviti kontakt s prirodom, vanjskim prostorom te stimulacijom koju pruža svako godišnje doba mogu pomoći osobi s demencijom da se bolje snalazi u vremenu i prostoru, što je smiruje i može smanjiti njezinu zbunjenost i frustraciju. To je također idealan način na koji obitelji mogu provoditi vrijeme zajedno sa svojim najmilijima, ponovno se povezati i usput se pobrinuti za vlastito zdravlje i dobrobit.
- Jasno navedite sve opcije putovanja u svim oblicima komunikacije (brojevi autobusnih linija, brojevi taksija itd.). Uputite osobe na pristupačan javni prijevoz, surađujte s lokalnim javnim prijevozom i pružite informacije o pomoći pri rezervaciji putovanja. Budite jasni u pogledu dostupnosti parkirališta na lokaciji i svih troškova koje bi to moglo uključivati.
- Dok su na otvorenom, njegovatelji ili rodbina u pratnji trebali bi moći upravljati emocijama osobe s demencijom, smanjiti njihov stres, smiriti ih, uvjeriti i stvoriti im sigurno okruženje u slučaju negativnih emocija, tjeskobe, dezorijentacije i zbunjenosti.
- Neke osobe s demencijom imaju poteškoća s obradom informacija pa su jednostavna i mirna mjesta dobre destinacije za boravak na otvorenom. Birajte pristupačne vanjske prostore blizu vašeg prebivališta ili dnevnog centra za skrb koja nisu užurbana i glasna (izbjegavajte gusti promet, trube, buku na gradilištima, glasno govorenje i vikanje). Izbjegavajte velike gužve i zvukove jer oni mogu izazvati manjak koncentracije, stres, nesigurnost i dezorijentaciju u osoba s demencijom.
- Mirna i slabije posjećena mjesta obično su dobar izbor jer im osobe s demencijom pristupaju vlastitim tempom.
- Putujte kada nije najveća prometna gužva, ako je moguće, koristite Google Karte koje vam unaprijed javljaju o problemima na putu i koje će vam pronaći drugu rutu.
- Izbjegavajte posjećivanje popularnih mjesta vikendima i za vrijeme školskih praznika.
- Ključno je pronaći mjesta i aktivnosti koje su poticajne i ne uključuju previše izazova ili opcija. Demencija također može utjecati na koncentraciju tako da je bolje odabrati kraće aktivnosti. Ne trebate planirati dan pun različitih iskustava, nekoliko sati aktivnosti je dovoljno.
- Njegovatelji bi trebali biti upoznati s osobom s demencijom i njihovom životnom pričom (mjesto rođenja, gdje su živjeli, obitelj, poslovi, važni životni događaji, omiljena glazba, omiljena mjesta, hobiji i navike) kako bi bili mogli održati sesiju na otvorenom koristeći neposredno okruženje.
- Aktivnosti mogu varirati od pratnje za vrijeme šetnje parkom ili trgom do šetnje šumom.
- Osobe s demencijom mogu se brzo umoriti i izgubiti interes tako da pažljivo planirajte koje zanimljivosti ćete obići (skulpture, parkovi, zgrade) i vodite računa o tome da u blizini bude mjesto na kojemu osoba s demencijom može predahnuti, primjerice miran kafić.
Izvori
Traveling with Dementia: 6 Ways to Know If It Will Work – DailyCaring
Video: Walk Through Dementia - walking home
Video: Transit accessibility and challenges: Tips for people living with dementia
3. Istaživanje vaše kuće ili ulice kao metoda započinjanja razgovora

Što se time postiže?
Pomno isplanirane šetnje na otvorenom korisne su za osobe s demencijom jer podržavaju samostalnost i pokretljivost, što povećava njihove sposobnosti i blagostanje. Vanjski se prostori, trgovi, građevine i skulpture ujedno mogu i pažljivo koristiti kao okidač sjećanja za osobe s demencijom, ako i kada se mogu povezati s važnim uspomenama ili njihovim svakodnevnim životom u prošlosti. Na takvim izletima osobe s demencijom uvijek trebaju biti u pratnji člana obitelji ili njegovatelja kako bi izbjegli ili umanjili probleme uslijed moguće dezorijentacije ili lutanja kada se izgube.
Aktivnost
Preuzmite PDF:
Istražite kuću ili ulicu kako bi započeli s razgovorom.pdf
Istraživanje određene kuće ili ulice kao metoda započinjanja razgovora (radije nego cijelog susjedstva.) Započinjanje razgovora – razmislimo o korištenju igre Space Place prilagođene demenciji.
Vaš će zadatak biti osmisliti knjižicu za započinjanje razgovora.
Što će nam biti potrebno?
- Zamolite osobu da opiše boju svoje kuće (na temelju mašte)
- Pitajte osobu koji je materijal korišten za izgradnju njihove kuće (tekstura itd.)
- U kakvoj ste ulici živjeli (urbanoj, seoskoj, je li imala drveće, trgovine itd.)
- Kako biste dovršili ovu vježbu morat ćete koristiti knjigu „Koraci i savjeti kako vidjeti 'više no što se vidi na prvi pogled' Space Place crtanka“
Teme za razmišljanje
- Imajte pri ruci predmete koji se mogu uzeti, dotaknuti i koristiti za poticanje razgovora. Razvijte niz aktivnosti koje stimuliraju svih pet osjetila: vid, sluh, dodir, okus i miris.
- Velik broj osoba s demencijom imat će neki oblik oštećenja osjetila (poput slabog vida, nagluhosti ili oboje). Budući da to može stvoriti dodatne poteškoće u komunikaciji, pobrinite se da vaša aktivnost dozvoljava jednak pristup osobama s oštećenjem osjetila svakoj usluzi i podršci povezanoj s demencijom.
- Komunikacija s osobom s gubitkom pamćenja može biti teška, ali prave strategije mogu premostiti taj problem i njegovati ispunjavajući odnos između pacijenta i/ili voljene osobe. Za njegovatelje – bili vi profesionalac ili član obitelji koji se skrbi o voljenoj osobi – važno je usvojiti pozitivan stav kako bi učinkovito komunicirali.
Izvori
‘Steps and tips for seeing “more than meets the eye” A Place is a Space Sketchbook’ by David Powell
Video: Steps and tips for seeing “more than meets the eye” - A Place is a Space sketchbook
BILJEŠKE ZA EDUKATORE
Demencija je iscrpljujuća bolest, a izgrađeno okruženje igra ključnu ulogu u promicanju ili narušavanju zdravlja i blagostanja osoba s demencijom. Osobe s demencijom muče se s kompliciranim zadacima, vizualno-prostornom percepcijom, slabijim kratkoročnim pamćenjem, imaju poteškoća u razumijevanju govora i pisma, dezorijentirane su vremenski, prostorno i socijalno te mogu postati apatične i povučene.
Istraživanja provedena u zadnjih 30 godina pokazala su da okruženja prilagođena osobama s demencijom mogu značajno promicati njihovo zdravlje i blagostanje (Marshall 2001; Fleming, Cookes & Sum 2008; Fleming & Purandare 2010): Davis i suradnici (2009) definiraju okruženje prilagođeno osobama s demencijom kao „kohezivni sustav potpore koji prepoznaje iskustva osobe s demencijom i pruža joj najbolju pomoć kako bi sudjelovala u svakodnevnom životu na smislen način“ (Davis et al. 2009).
Okruženja prilagođena osobama s demencijom važna su za skrb, potporu, zdravlje i blagostanje osoba s demencijom jer im omogućuju da se osjećaju cijenjeno kao pojedinci, neovisno i u okruženju u kojemu su sigurne, gdje im je omogućen da se osjećaju normalno i gdje mogu očuvati kvalitetu života.
Zapamtite, izgrađeno okruženje veoma je bitno:
- Pod je važan jer može predstavljati veliku prepreku osobama s demencijom, pogotovo onima koji imaju poteškoća s percepcijom ili snalaženjem u prostoru.
- Izbjegavate reflektirajuće i skliske površine – jednostavni ili vrlo lagano išarani podovi su idealni. Gdje god je to moguće, izbjegavajte promjene boja poda ili kontrastne podne trake jer nekim ljudima se to može učiniti kao prepreka ili promjena u dubini prostora.
- Pobrinite se da je svaki kat ili razina vaše zgrade jasno označena – na primjer, 1. razina, 2. razina, dobro označene stepenice i dizala kako bi ih se moglo jasno vidjeti i zaobići. Izlazi iz paravana, toaleta i prostorija trebali bi biti označeni kako bi osobe s demencijom znale koje vrata koristiti.
- Ako je moguće, osigurajte jasan pregled prostora – direktan pogled preko prostorije može pomoći osobi s demencijom da izađe ili se zaputi prema nečemu što želi vidjeti.
- Ima li dovoljno mjesta za pomagala za kretanje poput invalidskih kolica, hodalica ili skutera za slabije pokretne osobe?
BILJEŠKE ZA DJELATNIKE GALERIJA, KNJIŽNICA, ARHIVA I MUZEJA
Kulturne institucije poput muzeja moraju odigrati važnu ulogu u osviještenosti i edukaciji o demenciji. Oni također mogu poslužiti kao sigurna mjesta i organizirati razne aktivnosti. U muzejima osobe s demencijom mogu uživati u programima po njihovoj mjeri.
Informacije o ustanovama od iznimne su važnosti osobama s demencijom i njihovim njegovateljima za donošenje odluka kada je u pitanju dvojba hoće li posjetiti mjesto baštine. U nekoliko su istraživanja osobe s demencijom navodile „prekrasna okruženja, lijepe vrtove, zanimanje za povijest i stvari koje tamo mogu raditi“ kao razloge za posjet, ali su isticale važnost praktičnosti posjeta koje uključuju:
- dolazak na lokaciju: javni prijevoz, parkirališta za automobile i autobuse (cijena, udaljenost do ulaza, jasne oznake)
- kretanje po lokaciji: jasne i jednostavne oznake i karte (sa slikama), udaljenosti, rampe/dizala, dostupnost pomagala za kretanje i sjedala, prisutnost obučenog osoblja koje pruža podršku
- pristupačnost, lokacija i kvaliteta sadržaja: ugostiteljstvo, maloprodaja, pristupačni toaleti
- fleksibilne ulaznice ili članarine: ponude koje omogućuju kraće ali učestalije posjete
- Osigurajte informacije o programu u obliku prilagođenom osobama s demencijom: kratak pregled posjeta s planiranim vremenom i slikama, specifične informacije o pristupu svakoj aktivnosti, opće informacije (karte, preporučena odjeća, kontakt podaci).
- Budite otvoreni u komunikaciji (putem društvenih mreža ili internetske stranice) u vezi bilo kakvih ograničenja vaše ponude prilagođene osobama s demencijom. Ako je u pitanju samo probni posjet, jasno navedite trajanje i cijenu. Ne sakrivajte informacije i ne dopuštajte kolegama da ih sakrivaju jer možda na početku samo želite krenuti malim koracima.
- Isplanirajte prilike za druženje i predah, kako za osobe s demencijom tako i za njegovatelje.
- Budite kreativni, neformalni i fleksibilni u pristupu planiranju i provođenju prilika u djelo.
-
BILJEŠKE ZA NJEGOVATELJE
Prema udruzi za Alzheimerovu bolest, u ranoj i srednjoj fazi razvoja bolesti, osoba će možda biti sposobna funkcionirati samostalno, usprkos gubitku pamćenja i zaboravnosti. Znakovi i simptomi mogu biti suptilni – posebno u početku – što ostalima može otežati prepoznavanje bolesti.
Rana i srednja faza bolesti mogu trajati deset ili više godina tako da mnogi ljudi mogu nastaviti uživati u aktivnom društvenom životu koji uključuje putovanja tijekom nekoliko godina i posjećivati muzeje, galerije i lokalne kafiće te voditi smislene razgovore.
Informacije o ustanovama od iznimne su važnosti osobama s demencijom i njihovim njegovateljima za donošenje odluka kada je u pitanju dvojba hoće li posjetiti mjesto baštine. Neki od važnih praktičnih aspekata posjeta su sljedeći:
- dolazak na lokaciju: javni prijevoz, parkirališta za automobile i autobuse (cijena, udaljenost do ulaza, jasne oznake)
- kretanje po lokaciji: jasne i jednostavne oznake i karte (sa slikama), udaljenosti, rampe/dizala, dostupnost pomagala za kretanju i sjedala, prisutnost obučenog osoblja koje pruža podršku
- pristupačnost, lokacija i kvaliteta sadržaja: ugostiteljstvo, maloprodaja, pristupačni toaleti
- fleksibilne ulaznice ili članarina: ponude koje omogućuju kraće ali učestalije posjete